| Evo dobio sam poruku od jednog gospodina na facebook koji čita forum a ne želi biti član foruma pa da prenesem dio te poruke na forum.S obzirom da smo zadnjih dana raspravljali o počecima utrka u Hr ovo je prigodan tekst:
P.S. dobiti ćeš još literature za naučiti, ali sad nemam vremena da ti još pošaljem
Evo teksta:
4. I. HRVATSKI AUTOMOBILNI KLUB
Automobil, taj čarobni izum koji čovjeku omogućuje lako svladavanje velikih udaljenosti i
tako stvara privid slobode, i u Hrvatskoj zarana postaje opsesijom. Tako već 1898. godine
grof Marko Bombelles dovozi prvi automobil marke Benz na svoju kuriju Opeka, u Vinici
pored Varaždina koji je tada bio središte kulturnih zbivanja i javnoga života u Hrvatskoj. Ta
praskava, bučna i zadimljena novotarija izaziva proteste ali i uzdahe. Automobil ubrzo postaje
predmetom želja i pitanjem prestiža među plemstvom i bogatašima te oni žurno postaju
njegovim vlasnicima. Među najpoznatijima je svakako talentirani obrtnik, veletrgovac i
nemirni duh Ferdinand Budicki, poznatiji kao Ferdo. On 1901. g. u Beču za 4,000 kruna
kupuje rabljeni automobil Opel, putuje njime preko Semeringa i tako dovozi prvi automobil u
svoj rodni Zagreb. Budicki je u Zagreb prvi dovezao i motocikl 1902., a osnovao je i prvu
auto školu. Taj je prvi automobil toliko uzbudio Zagrepčane da je Ferdo ubrzo otvorio
trgovinu u kojoj su oni bogati počeli kupovati automobile.
Sl. 8. Prvi automobilisti i osnivači I. hrvatskog automobilnog kluba: grof Marko Bombelles,
Ferdinand Budicki, grof Miroslav Kulmer, Mihovil Merčep i barun Dioniz Hellenbach.
Početkom 1906. g. sastalo se u Zagrebu više automobilista te su osnovali I. hrvatski
automobilni klub koji je imao 14 članova. Za njegovog je predsjednika izabran grof Rudolf
Erdödy a za tajnika Budicki. Klub je odmah potaknuo pitanje vozačkih ispita i provođenja
cestovnoredarstvenih propisa. 1908. g. upriličen je klupski izlet na Plitvice a 1912. je održana
prva klupska utrka na ruti Zagreb – Podsused – Bistra – Sveti križ Začretje – Veternica –
Lepoglava – Vidovec – Varaždin – Novi Marof – Sesvete – Zagreb. Nakon 177 prevaljenih
kilometara prvi je na cilj stigao arhitekt Vjekoslav Heinzel, kasnije dugogodišnji
gradonačelnik Zagreba, vozeći prosječnom brzinom od 54 km/h. 1913. godine klub je imao
55 članova a koncem te godine bilo je u Hrvatskoj 269 osobnih automobila, 22 autobusa i 69
motocikla.
Ženama se nije bilo lako domoći volana. Čast prve dame pripala je gospođi Almi pl. Balley.
Ona je 1914. g. položila vozački ispit pred zemaljskim strukovnim povjerenstvom za
ispitivanje vozača motornih vozila. Tadašnjim propisima u Hrvatskoj još nije bilo predviđeno
da žena polaže vozački ispit. Zbog toga se o tome odlučivalo na posebnoj sjednici
povjerenstva i nakon maratonske žučne rasprave razum je ipak prevladao. Tako je gđa. pl.
Balley mogla bez bojazni sjesti u svoj Opel, model 8/14 HP.
Mahalec, I., Medica, V., Zrna, M.: Stoljeće tehnike i motornih vozila u Hrvatskoj (2001.09.) 8
Prvi svjetski rat je privremeno prekinuo rad kluba pa je prva sjednica nakon rata održana
1919. godine. Pet godina kasnije, 1924., na poticaj Kranjskog automobilskog kluba iz
Ljubljane osnovan je Automobilski klub kraljevine SHS pa je I. hrvatski automobilni klub
prestao postojati pod tim imenom već je postao sekcijom novoosnovanoga kluba. Te su
promjene bile nužne jer su međunarodni propisi uvjetovali da iz svake države samo jedan
klub može biti članom Svjetske automobilske udruge (AIACR) i izdavati Triptyque,
međunarodni dokument za prijelaz državne granice automobilom.
Sl. 9. Enfant terrible Ferdinand Budicki: njegov prvi automobil Opel kojim se 1901. g.
dovezao u Zagreb (lijevo) i jedna od njegovih poznatih vratolomnih vožnji, ovaj puta
stepenicama na Zagrebačkom zboru 1904. g. (desno).
Ubrzo nakon Varaždina i Zagreba, prvi automobili dolaze i u Dalmaciju. Poznato je da je
1902. Stjepan Cernić iz Sinja svojim automobilom odlazio na izlete u Split, Livno i druge
krajeve. Split je u to vrijeme bio kulturno, gospodarsko i športsko središte Dalmacije. U
njemu se, približno istodobno s osnutkom I. hrvatskog automobilnog kluba u Zagrebu, osniva
klub pod nazivom Primorski moto klub. U klubu su okupljeni automobilisti i motociklisti a
njegovim prvim predsjednikom postaje zubar dr. Nikola Gjirović. Auto-moto groznica
postupno zahvaća i ostale krajeve pa se osnivaju klubovi u Vinkovcima (Sremac, 1926.), u
Osijeku (Slavonac, 1926.), u Slavonskom Brodu (Moto biciklistički športski klub Brod na
Savi, 1927.) i u Bjelovaru (Moto klub, 1930.).
Sl. 10. Izlet članova I. hrvatskog automobilnog kluba 1910. g. na imanje baruna Hellenbacha.
Mahalec, I., Medica, V., Zrna, M.: Stoljeće tehnike i motornih vozila u Hrvatskoj (2001.09.) 9
Edited by Bore Lee - 11/3/2010, 13:51
|
